Napisali i slikali: Damir Pritišanac i Nada Blažević
Jeadan od najljepših gradova koji su se smjestili na obali Dunava zasigurno je Budimpešta. Mnogi je zovu Parizom s istoka i kraljicom Dunava. Moglo bi se reći da i to zvuči preskromno za ovaj predivni grad.
To je više nego dovoljan razlog da se zaputimo od Osijeka 250 km na sjever u Mađarsku metropolu. Od ove godine Budimpešta nam je još bliža jer je od Mohacha povezana novom auto cestom što u našem slučaju znači 2 sata vožnje. Prostrana panonsko baranjska nizina nije nam ponudila gotovo niti jedan zavoj do samoga staroga grada Budima pa je putovanje njome dosta monotono. Malo adrenalina podigne prolazak pored grada Paksa uz koji je smejštena nuklearna elektrana, a gradili su je isti graditelji što su se proslavili u dalekom nam Černobilu.
Sa auto ceste izlazimo kod Budima i penjemo se uskom cestom prema Citadeli i starom gradu odakle je pogled na Peštu jedan od najljepših ikad viđenih. Povijest Budimpešte seže do Rimskih vremena kada je na nekadašnjem Keltskom naselju niknuo grad Aquincum oko 89 godine nove ere. Do kraja 4 st. bio je glavni grad provincije donje Panonije. Na mjestu današnje Pešte izgrađen je Contra Aquincum.
Kroz burnu povijest ovo područje su osvajali mnogi osvajači, od Mongola do Turaka. Turci prvo zauzimaju Peštu, a tek nakon 15 godina i Budim. Gradom su vladali do 1686. godine kada ih protjeruju Habsburški vladari. Od 1723. godine Pešta je postala sjedište administrativnog aparata kraljevstva. Tek Austrougarskom nagodbom 1873. Godine spajaju se Budim i Pešta u jedan grad. Nakon šetnje povijesnom jezgrom Budima zaustavljamo se na zidinama Ribarske utvrde odakle je najbolji pogled na Dunav, Lančani most i zgradu Parlamenta. Ribarska utvrda sastoji se od sedam tornjeva koji simboliziraju sedam plemena koja su ovdje doselila krajem 9 stoljeća i koja su stvorila Mađarski narod. S naše desne strane nalazi se Getllerovo brdo. Ime je dobilo po Biskupu Getlleru koji je Mađare želio preobratiti na kršćanstvo.
Oni koji nisu željeli primiti kršćanstvo biskupa su zatvorenog u bačvu gurnuli sa brda u smrt. Njemu u spomen na vrhu 140 metara visokog brda stoji statua svetog Getllera koji u desnoj ruci drži križ. Ipak najatraktivnije što pogled nudi svakako je veličanstvena zgrada Parlamenta koja je postala simbolom Budimpešte. Po veličini to je treći najveći parlament u svijetu. Dugačak je 268 m, širok 123 m, a visina mu je 96 m. Zanimljiv je podatak da je građen od Bihacita - bjelog kamena iz kamenoloma u okolici Bihača. Parlament je otvoren 1896. godine na tisućljetnu obljetnicu dolaska Mađara na ovo područje. Točno ispred nas dvije obale dunava spaja Lančani most koji je također jedan od najprepoznatljivijih Budimpeštanskih simbola. On je i ujedino prvi stalni most između Budima i Pešte. Građen je od 1842. Do 1849. Godine.
Do tada je Budim i Peštu stoljećima povezivao pontonski most. Lančani most jedan je od najljepših mostova Europe. Posebno je atraktivan noću kada se upale svijetla i obasjaju ga cijelom dužinom. Sa zidina Ribarske utvrde odlazimo u grad gdje smo se smjestili u hotelu Carmen u Amerikai ulici 3 km od centra grada. Cijena je prihvaljivih 29 Eu za dvokrevetnu sobu sa kupatilom. Valja reći da se teško u bilo kojem Europskom gradu može naći povoljniji smještaj. Današnji dan odlučili smo završiti obilaskom samog srca grada. Ulicom Andrassy jednom od najdužih u gradu spuštamo se prema crkvi Sv. Ištvana (hrv. Stjepana). To je najveća crkva u gradu, a smještena je na istoimenom trgu. Mađari je nazivaju bazilikom kako bi dočarali njezinu veličinu i njen značaj kao najveće crkve u državi. U njezinoj unutrašnjosti nalazi se najveća Mađarska relikvija – desna ruka prvog Mađarskog kralja, Stjepana.
Od crkve odlazimo pješačkom zonom nekih 300 metara do Dunava. Sunce je u zalasku pa to daje poseban ugođaj pri pogledu na drugu stranu obale na čijem se brdu smjestio Budim. Nakon što smo se dobrano nauživali ove vizualne ljepote veče provodimo u kultnom cafeu Montmantre. Slijedeće jutro prvo odlazimo u Citi park – veliki park pun zelenila u sklopu kojeg je Zabavni park, Zoološki vrt, Terme, dvorac Vajdahunyad i nekoliko muzeja. Rubni dio parka naslanja se na ogromni Trg Heroja koji je smješten na samom kraju avenije Andrassy. Avenija Andrassy poznata je kao „avenija kulture“ zbog mnogih kulturnih znamenitosti među kojima je i poznata Budimpeštanska opera. Trgom dominira veliki spomenik u sklopu kojeg se nalaze statue sedam plemenskih vođa i drugih povijesnih ličnosti.
Nama su najpoznatiji kralj Stjepan, Bela IV, Matijaš Korvin i Košut Lajoš. U središnjem djelu je 36 m. Visok Korinstki stup na čijem vrhu je kip Arkanđela Gabrijela koji u desnoj ruci drži krunu a u lijevoj veliki križ. Na trgu se nalaze i dva muzeja. Mi smo posjetili muzej Lijepih umjetnosti koji je tada imao postav Egipatske povijesti i kulture. Nakon dojmljivog razgledanja muzeja odlazimo do najpoznatije trgovačke ulice u Budimpešti – ulica Vaci. Ovdje kao da se preselio dio Pariških ili Milanskih trgovina. Sve je u punom sjaju, a izlozi bestidno mame prolaznike. Mi svoj posjet Budimpešti završavamo odlaskom u Ikeu u sjevernom dijelu grada.
S prvim sumrakom izlazimo iz Budimpešte i dodajemo gas put domovine. Budimpešta, ta preljepa kraljica na Dunavu svakako zaslužuje biti na samom vrhu popisa vikend odredišta, prvenstveno zbog svoje raskošne ljepote, bogate povijesti i kulture, zabave i još mnogo toga po čemu je jedinstvena i posebna.